Domingos Sávio

Domingos Sávio

Administrador Munisípiu Lautém

  • Telefone: 7745 0729

    Email: nokometaassa@gmail.com

  • Área responsabilidades:

    Administrasaun Jeral

Domingos Sávio “Lorrassa”

Domingos Sávio, ho naran konesidu bolu “Sávio” naran kodiku funu nian “Carrega”, naran Jentiu foti husi nia Avo “Maior Manu-Ma’a”. Nia husi uma lisan “Lorrassa” moris iha Knua Ossohira, loron 8 fulan Dezembru tinan 1968, Povasaun Ossohira, Suku Iliomar I, Postu Administrativu Iliomar, Munisipiu Lautem. Husi familia simples ida, nia aman ho naran “Bou-Lesa” (Saudozu) no nia Inan naran “Kiki-Doli” (Matebian). Profisaun nia aman iha tempu Portugues hanesan Karpinteiru, halao knar iha Lospalos iha tinan 1947-1970, profisaun nia inan hanesan dona da casa.

Habilitasaun Literária:

Termina iha Eskola Primária Iliomar nian iha tinan 1986, kontinua nia estudu Pré-Sekundáriu iha SMP-4 Dili no termina iha tinan 1989, kontinua tan nia estudu iha Eskola Teknika Vokasional (SMEA-Sekolah Menengah Ekonomi Atas) iha Dili no termina iha tinan 1991. Kontinua nia estudu iha Universidade UNTIM iha tinan 1994, maibe la konsege termina tamba, konflitu nebe akontese entre estudantes IMPETU ho militar Indonesia sira. Iha tinan 1997 kontinua fila fali nia estudu iha UNTL no konsege termina lisensiatura iha tinan 2007. Demora tinan 10 atu finaliza tamba situasaun politika ekonomia nebe akontese durante tempu naruk nia laran. Tuir mai kontinua fali ninia estudu mestradu iha Universidade Kristen Satya Wacana“UKSW” iha Salatiga Indonesia iha tinan 2008 no hasai kursu Administrasaun Publika iha tinan 2011.

Obra Sientifika

Durante hala’o estudu iha Indonesia halo peskiza ida no konsege hakerek livru ida ho titulu “Estratejia, tatika no teknika gerilia FALINTIL nian durante tinan 24 iha ailaran”, no livro ida ne’e konsidera hanesan riku soi ida ba istoria Timor Leste iha futuru.

Alein ida ne’e mos halo peskiza ida ho grupu Centro Nacional de Investigação Científico (CNIC-UNTL), no konsege hakerek livru sira hanesan tuir mai ne’e:

1] Dezempenu no Motivasaun Funsionariu Publiku nian

2] Reltoriu Levantamentu Dadus Rekursu Umanu iha Timor-Leste no Inkeritu ba Ajustamentu iha Merkadu Trabailu nian.

3] Partisipasuan Feto iha Vida Politika, Feto no Poder Kultura Patriarkal iha Timor-Leste no Prosesu Dezenvolvimentu Nasional.

4] Tatiku no Tekniku gerileiru FALINTIL nian kontra okupante Militar Indonesia nia durante tinan 24 nia laran.

Domingos Sávio mos hamutuk ho Veteranus sira harii “Instituto Peskiza ba istoria luta libertasaun nasional” iha tinan 2014, halo peskiza no hakerek kona ba luta periodikamente ho titulu tuir mai ne’e:

1] Rekuperasaun Memoria historia funu Timor-Leste iha Periodu Faze Baze de Apoiu iha tinan 1976-1978

2] Livru ho titulo “Rekuperasaun Memoria Luta ba Independesia Nasional Timor Leste nian”, periodu faze gerilia.</>

3] Livru Seleiru ba gerileiru sira FALINTIL nian durante iha ailaran

Esperiensia Serbisu

Iha tinan 1998-2000 Domingos Sávio hanesan FALINTIL nebe hela iha akantonamentu Atelari. Iha tinan 1999 – 2001 Nia fila ba Lospalos hamutuk ho estudantes universitarius organizasaun IMPETU, Konselu Solidariedade (Dewan Solidaritas), Padre sira hanesan: Pe.Aderito de Jesus e Pe.Apolinário inklui mos madres canosiana balun no loke fila fali Eskola Sekundaria no Escola Pré-Secundária iha Lospalos, iha nebe nia sai professor durante tinan rua.
Alein de sai professor, nune’e mos nia envolve-an iha Estrutura CNRT (Conselho Nacional da Resistência Timorense) iha distrito Lospalos hamutuk ho nia kolega Jacinto da Costa atual Secretário Munisipiu Lautém, atu atende nesesidade populasaun nian. Iha tinan 2011-2021 Nia sai dosente no peskizador iha Universidade Nacional de Timor-Lorosa’e (UNTL). Oras ne’e dadaun nia assume kargu hanesan Administrador do Municipio de Lautém ba periodu 2021-2025.

Envolvimentu iha Luta de Libertasaun Nasional Timor-Leste

Durante luta iha baze de apoiu iha tinan 1976-1978 Domingos Sávio envolve-an iha Organizasaun Popular Juventude Timor (OPJT), ho joven sira seluk iha Aldeia Katuas, Zona Mauser, Região/Setor Ponta-Leste, halo atividade Juventude nian iha baze de apoiu hanesan, kria kooperativa, produz aihan atu suporta FALINTIL sira no fo apoiu ba populasaun sira nebe laiha kapasidade atu halo to’os. Lori aihan ba Kompainia FALINTIL sira nebe iha bareira zona vermeila, nune’e mos ezekuta nia funsaun hanesan Ofisial Dia (Pikete) entre aldeia sira hanesan estafeta. Wainhira baze de apoiu Matebian rahun, Domingos Sávio desidi rende ho nia inan faluk mai iha vila, tamba nia aman no nia maun mate hanesan komandante seksaun FALINTIL husi inimigu sira.

Nia maun-alin sira hotu ne’ebe pertense husi uma lisan Lorrassa nian envolve-an diretamente iha luta ba libertasaun nasional Timor-Leste nian. Barak liu husi sira ne’e mak mate iha funu laran tantu iha vila no mos iha ailaran husi inimigu sira, kompostu husi mane no feto, labarik sira, ferik katuas sira, nebe desteradu iha illa Atauro, Kailaku no Postu Administrativu Iliomar rasik.

Familia husi uma lisan Lorrassa iha tempu Indonesia, moris iha situasaun presaun no intimidasaun laran tamba familia barak nebe involve iha gerilia, no Indonesia bolu sira ho GPK (Gerombolan Pengacau Keamanan) ou Grupo Barulhu Seguransa nian ou FRETILIN. Laiha kolega halimar tamba ema sira koalia aat sira hanaran “Kepala Dua”.

Nune’e Domingos Sávio nia moris lor-loron nian kontinua kontaktu ho gerileiru sira iha ailaran, to’o tinan 1999, durante tempu naruk ida ne’e familia husi uma lisan Lorrassa nebe envolve-an iha gerilia barak lakon nia moris, so mate restu nain rua deit mak moris to’o independensia, hanesan: Tito da Costa Cristovão (Lere Anan Timur) nu’udar komandante Rejiaun I Ponta-Leste ho nia primu naran Orlando Jerónimo (Zerasa) nu’udar komandante Unidade nian iha Ponta-Leste.

Wainhira Domingos Sávio estuda Pré-Sekundáriu no Sekundáriu iha Dili kolabora ho nia kolega sira hodi partisipa ba demonstrasaun kontra okupasaun Indonesia iha Timor-Leste. Demonstrasaun dahuluk nebe nia envolve-an mak iha vizita Santo Padre João Paulo II iha Tasitolu Dili iha tinan 1989, hamutuk ho nia kolega sira; Jose Manuel Nakfilak, Agustinho Segueria, Delfin, Mario Cabral, Frederico Cabral no kolega sira seluk.

Ho nia envolvimentu iha atividade sira ne’e, inimigu buka nafatin hodi kaptura nia, maibe la konsege tamba nia halai no subar iha Posto Administrativo de Tilomar, Munisipiu Suai Covalima durante fulan rua (outubro-desembro tinan 1989).

Domingos Sávio hanesan koordenador ba juventude Iliomar nian hodi organiza nia kolega iliomar oan sira atu envolve-an iha demonstrasaun loron 12 novembru tinan 1991, iha igreja Motael to’o semiteriu Santa Kruz. Nia alin rasik naran João Baptista Sávio lakon iha demonstrasaun ida ne’e. Nia rasik mos ema kaer iha Santa Kruz, maibe nia familia koalia ho Padre Marcos Wanandi, Diretor da Escola, S. José Balide, ba husu militar Indonesia atu hasai Nia. Hafoin sai ba hamutuk ho nia kolega sira UNTIM kria (DSMPPTT-Dewan Solidaritas Mahasiswa Pemuda Pelajar Timor-Timur) ou Konselu Solidariedade Juventude no Estudantes Timor Leste nian, atu eziji rejime Soeharto para realiza referendu. Iha tempu ne’eba nia eleitu nu’udar Vice Koordenador Konselu Mini Lautém no xefe Forum Juventude estudantes Iliomar nian iha tinan 1998, ho intensaun atu rekoila informasaun husi Iliomar wainhira militar Indonesia ou TNI (Tentara Nasional Indonesia) kaer ou oho populasaun Iliomar balun. Iha tinan 1999 sai Koordenador ba Kampanha Referendum CNRT iha resistência nian iha Iliomar. Antes ba kampaine nia tuir formasaun iha Sede CNRT iha Cristal Dili, ho formador sira mak, Pe.Filomeno Jacob, Jose Reis, Armindo Maia, Aderito de Jesus, David Dias Ximenes Mandati no formador sira seluk.

Envolvimentu iha Organizasaun Arte Marsiais ho nia Prestasaun sira

Domingos Sávio envolve-an iha arte marsial hanaran “Jogo Livre” ho nia objetivu atu moris saudavel iha aspetu fisiku no mental liu husi treinu hahu iha baze de apoiu, ho FALINTIL sira iha primeira kompainia KBK–Komando Brigada Soke, iha area Lavateri-Baguia, iha tinan 1977-1978, husi treinador saudozu Komandante Júlio “Besitaurubi” no komandante Carolino Gama “Loirubi”, komandante L7 nia alin. Wainhira baze de apoiu rahun no Nia iha vila hahu treinu fila fali Kunfu, ho nia treinador soldadu TNI naran Joko, hahu iha tinan 1980–1982.

Wainhira treinador fila fali ba nia rai moris fatin, treinu fali arte marsial seluk hanesan Karate-Lemkari ho nia treinador naran Amir nebe mos soldadu TNI 745 iha Lospalos, hafoin kontinua fali treinu Silat Raja Wali Putih iha aldeia Laruara Lospalos ho nia treinador naran Ahmad. Nia transfere ba eskola iha Dili treinu fali karate KKI iha tinan 1988, ho nia treinador Timor oan ida naran João. Ikus mai Nia hili Federasaun Shorinji Kempo husi tinan 1990 to’o oras ne’e, tamba gosta nia tekniku no nia disiplina hanesan militar.

Domingos Sávio desidi tama iha KEMPO no hahu treinu seriu atu buka prestasaun, tama nia hanesan elementu diak ida iha KEMPO. Haree ba nia teknika no disiplina nebe iha KEMPO momentu neba halo nia hetan rezultadu diak iha kompetisaun nasional pra-PON iha Jakarta iha tinan 1995, iha ne’ebe nia sai hanesan 3o lugar. No iha tinan 1997, Domingos Sávio hanesan reprezentante UNTIM nian partisipa iha kompetisaun entre estudantes iha Jogjakarta no hetan 2o lugar.

Hafoin ukun-an iha tinan 2007 wainhira nia partisipa iha kompetisauan exebisaun KEMPO nian iha Tailandia sai hanesan 1o lugar. Ho prestasaun ida ne’e fo oportunidade atu partisipa Sea-Games dala rua nebe rezulta hanesan 1o no 2o lugar iha ne’ebe nia hetan medalha osan mean ida no osan mutin ida. Iha tinan hanesan nia sai treinador no mos treinu nia atleta sira atu partisipa kompetisaun KEMPO mundial nian iha Bali-Indonesia.

Iha tinan 2011 nia ho nia atletas sira partisipa Sea-games iha Jakarta no hetan medalha osan mean ida, osan mutin rua, no osan metan rua. Iha tinan 2013 nia ho nia atletas sira partisipa sea-games iha Myanmar no hetan medaila osan mean rua, medaila osan mutin haat, no medaila osan metan haat. Nia la para iha ne’eba, maibe kontinua organiza federasaun KEMPO no realiza kompetisaun nasional sira entre junior no senior sira. Ikus liu nia la haluha hanorin nia atletas sira atu tuir doutrina KEMPO nian: “respeita ema seluk hanesan respeita nia-an no kontribui ba paz no estabilidade iha nasaun RDTL”.

Domingos Sávio, M.Si.

Tekniku Vokasional 1989 - 1991

SMEA Dili

Administrasaun Publiko 1994 - 2007

Universitario Nacional Timor Lorosae ( UNTL )

Dezenvolvimento Komunitario 2008 - 2011

Universidade Kristen Satya Wacana “UKSW” Salatiga, Indonesia

N/A

© 2023 Autoridade Municipiu Lautem