𝐋𝐨𝐬𝐩𝐚𝐥𝐨𝐬, 𝐒𝐞𝐠𝐮𝐧𝐝𝐚-𝐟𝐞𝐢𝐫𝐚, 𝟐𝟑 𝐉𝐮ñ𝐮 𝟐𝟎𝟐𝟓
Nonu Governu Konstituisionál, liu husi Ministériu Planeamentu no Investimentu Estratejiku (MPIE) akompaña husi Sekretáriu Estadu Dezenvolvimentu Lokál (SEDL), ne’ebé reprezenta Ministru Administrasaun Estatal (MAE), ofisiálmente entrega Plano Munisipál Ordenamento Território (PMOT), ba Prezidente Autoridade Munisipál Lautem, ho objetivu atu asegura no promove dezenvolvimentu estrategiko, integradu no sustentavel territóriu Munisipio Lautem nian, atu asegura iha simultaniu defeza no valorizasaun patrimóniu kulturál no natural ne’ebe mak existe iha Munisípiu Lautém, actividades ne’e hala’o iha Salaun Administrasaun Autoridade Munisipál Lautem.
Iha Diskursu, 𝐒𝐮𝐚. 𝐄𝐬𝐞𝐥é𝐧𝐬𝐢𝐚, Prezidente Autoridade Munisipál Lautém Lautém, 𝐒𝐫. 𝐌é𝐥𝐢𝐨 𝐝𝐞 𝐉𝐞𝐬𝐮𝐬, 𝐒𝐇, hatete, relatóriu Planu Ordenamentu no Territorial ida ne’e, nu’udar dokumentu estratéjiku importante ida, hodi hatudu vizaun no orientasaun klaru kona-ba dezenvolvimentu ne’ebe halao territóriu Munisípiu Lautém iha maneira ne’ebé ordenadu sustentavel no inkluzivu.
Lider másimu iha Munisípiu Lautém subliña, relatóriu ida ne’e konsidera nu’udar rezultadu koletivu husi prosesu partisipativu inklui konsultasaun ho parte relevante kontribuisaun tékniku husi servisu Munisipál no koordenasaun servisu ho entidade relevante sira. Tanba iha relatóriu ida ne’e hatudu kuadru estratéjiku no modelu ordenamentu territóriu Lautém ne’ebé konstitui identifikasaun grande unidade territoriál, identifikasaun elementu dominante Sistema Biofisiku, identifikasaun Sistema Porlamentu, identifikasaun Sistema infraestrutura no ekipamentu no identifikasaun Sistema produtivu, ne’ebé respeita prinsípiu ordenamentu territoriál no ejize koordenasaun no entre nivel lokál, setór públiku no setór privadu.
S.E. Ministru Planeamentu no Investimentu Estratejiku (PMOT) Eng. Gastão Francisco de Sousa, esplika, PMOT ida ne’e dezenvolve liu husi prosesu naruk ejijente no partisipativu, ne’ebé envolve husi Autoridade Munisipál Komunidade lokál, tékniku sira husi setór privadu, lideres tradisionál, sosiedade sivíl, reprezentante partidu polítiku sira ne’ebé asentu iha Parlamentu Nasional no Korpu Relijiozu. PMOT ida ne’e hanesan pilár fundamentu ida atu garantia dezenvolvimentu ne’ebé ekilíbriu justu no sustentavel ba ita-nia rai, iha sentidu ida ne’e mak Nonu Governu Konstituisionál fo prioridade tebes ba polítika nasionál ba ordenamentu territóriu. Tanba ida ne’e husu ba Diretor Servisu Munisipal presiza servisu ne’ebé másimu, no liu husi instrumentu ba planu ordenamentu, mak polítika ida ne’ebé bele konkretiza iha terenu, atu orienta investimentu públiku lokalizadu ba servisu públiku no infraestrutura protesaun ba rekursu naturais no atu promove atividade ekonómiku no sosiál ida ne’ebé bele respeita territóriu no hadi’a kualidade moris ba ema hotu.
Ministru mós agradese no louva ba kontribuisaun ne’ebe halao husi Autoridade municipal hodi organija no Planeia Planu Ordenamento territorio iha Munisipio Lautem, tamba Planu Ordenemento sei sai Padraun Planu Administrasaun Munisipál nian. Hare husi inisiativa grupu traballu Munisipál ne’ebé konstitui atu fó apoiu ba dezenvolvimentu nu’uda komprimitidu ida ba iha prosesu Desenvolvimento hahú husi faze inísiu diagnóstiku nian to’o faze finál diskusaun publika,. Enkuantu Ministru mós fó agradesimentu ba komunidade no lideres sira hotu, ne’ebé partisipativu liuliu ideia kritika no proposta sira.
PMOT kontribui papél importante ida iha desentralizasaun administrativu, ne’ebé agora daudaun, la’o hela iha Timor laran tomak, papél sira ne’e maka hanesan Planu ne’ebé permite futuru podér lokál iha instrumentu legál tékniku no estratéjiku.
S.E. Sekretáriu Estadu Dezenvolvimentu Lokál (SEDL), 𝐒𝐫. 𝐌𝐚𝐭𝐞𝐮𝐬 𝐖. 𝐝𝐨𝐬 𝐬𝐚𝐧𝐭𝐨𝐬 𝐓𝐚𝐥𝐥𝐨, ne’ebé reprezenta Ministru Administrasaun Estatal (MAE), iha nia diskursu Subliña, Planu Munisipál Ordenamentu territóriu (PMOT), nia funsaun la’ós de’it kestaun ita organiza uma ka hela fatin ou edifísiu sira, estrada, parke ka infraestrutura sira seluk. Presiza hanoin katak PMOT ne’e hanesan planu estratéjiku ida ne’ebé sai instrumentu ka matadalan ba kresimentu, jestaun ba rekursu sira ne’ebé reflete valores no mós aspirasaun husi ita-nia povu sira iha Munisipiu Lautem ne’e.
Ikus liu SEDL mós enkoraja PAM Lautem ho ninia estrutura tomak atu labele husik de’it PMOT hanesan dokumentu ida maibé konsidera hanesan referénsia atu konsulta regularmente iha sira nia lideransa no jestaun. “Ami sei kontinua fo apoiu nafatin ba imi bainhira imi presiza no ita hotu hein istória susesu barak husi Munisípiu Lautem iha tinan hirak tuir mai” hateten membru governu ne’e.
𝙍𝙚𝙢𝙖𝙩𝙖
𝙈é𝙙𝙞𝙖 𝙋𝘼𝙈-𝙇𝙖𝙪𝙩é𝙢
𝐋𝐨𝐬𝐩𝐚𝐥𝐨𝐬, 𝐒𝐞𝐠𝐮𝐧𝐝𝐚-𝐟𝐞𝐢𝐫𝐚, 𝟐𝟑 𝐉𝐮ñ𝐮 𝟐𝟎𝟐𝟓
Prezidente Autoridade Munisipál Lautém, akompaña ho Responsavel 𝐑𝐨𝐭𝐚𝐫𝐲 𝐂𝐥𝐮𝐛 𝐀𝐮𝐬𝐭𝐫𝐚𝐥𝐢𝐚 𝐌𝐫. 𝐌𝐚𝐱 𝐁𝐢𝐫𝐝, inaugurasaun ba projetu Be Moos, ne’ebé apoiu husi ekipa Rotary Club Australia, hodi apoiu estudante no komunidade sira, atu nune’e estudante no komunidade sira konsumu bele iha saude ne’ebé di’ak, tanba filtru ida ne’e bele oho no hasai bakteria to’o 99%, nune’e bainhira estudante sira konsumu Be ida ne’e sira bele hetan isin di’ak, hodi bele iha oksizeniu ne’ebe forti atu sira bele saude ne’ebé di’ak, inaugurasaun ne’e hala’o iha Eskola Ensinu Báziku Central (EBC) Lospalos.
Iha intervensaun, 𝐒𝐮𝐚. 𝐄𝐬𝐞𝐥é𝐧𝐬𝐢𝐚, Prezidente Autoridade Munisipál Lautém, 𝐒𝐫. 𝐌é𝐥𝐢𝐨 𝐝𝐞 𝐉𝐞𝐬𝐮𝐬, 𝐒𝐇, lori Eskola 4 ne’ebé hetan ona Projetu Be Moos nia naran agradese ba Rotary Club Australia, ne’ebé apoiu estudante no komunidade sira ne’ebé durante menus atu asesu ba Bee Moos hodi konsumu Be Moos, tanba Be Moos ida ne’e diretamente hemu husi ninia Posu.
Tanba ida ne’e, nu’udar Prezidente Autoridade Munisipál Lautém lori Povu Munisípiu Lautém nia naran agradese ba Ekipa Rotary Club ne’ebé apoiu komunidade sira iha Munisípiu Lautém, liuliu iha ami nia estudante sira iha eskola, tanba ida ne’e nu’udar Prezidente Autoridade Munisipál Lautém, husu nafatin apoiu husi ekipa Rotary Club Australia, atu kontinua nafatin hodi fó asisténsia ba komunidade sira iha área rurais ne’ebé seidauk asesu Be Moos ho dignu.
Prezidente Autoridade Munisipál Lautém husu ba Diretor no estudante sira Eskola 4 ne’ebé hetan ona Be Mos husi Rotary Club, atu kuidadu no responsabilidade ba Filtru sira ne’ebé Rotary Club apoiu no instala, nune’e nafatin fo hanoin ba estudante sira atu kuidadu nafatin sasán sira ne’ebé hetan apoiu, atu nune’e apoiu sira ne’e bele dura to’o tempu naruk hafoin halo nia manutensaun.
Enkuantu, responsavel Munisípiu Lautém husu ba ekipa Rotary Club bele halo planu no Programa mai dezenvolvimentu iha área setór produtivu rua Agrikultura no Turismu, tanba ida ne’e husu apoiu ekipa Rotary Club hodi apoiu husi aspetu rua ne’e ba komunidade, nune’e komunidade bele bok an nune’e bele sustentabilidade ekonomia iha Munisípiu Lautém.
Iha fatin hanesan, Responsavel 𝐑𝐨𝐭𝐚𝐫𝐲 𝐂𝐥𝐮𝐛 𝐀𝐮𝐬𝐭𝐫𝐚𝐥𝐢𝐚 𝐌𝐫. 𝐌𝐚𝐱 𝐁𝐢𝐫𝐝, hatutan, ekipa Rotary Club Australia instala ona 34 Filtru, ne’ebé fornese ona Be Moos ba kuaze 40 Mil estudante no komunidade sira asesu ona ba Be Moos ida ne’e, iha fulan Juñu ida ne’e instala tan 11, Be Moos ida ne’e tuir esperiénsia ne’ebé maka ami monta iha India, iha nasaun Butan tanba Filtru ida ne’e bele oho no hasai baktéria 90% tanba ne’ebé sai mai ne’e Be Moos, bainhira estudante sira Hemu Be Moos bele hetan isin di’ak.
Responsavel Rotary Club ne’e esplika, agora instala ona Be Moos hamutuk Munisípiu 5 mak hanesan, Munisípiu Díli, Maliana, Baucau, Lautém, no Manufahi ne’ebé Rotary Club instala Filtru 34, aleinde iha 34 ne’e hamutuk 9 mak instala iha Eskola Públika, no restante iha eskola privadu inklui orfanatu sira, iha Munisípiu Lautém hamutuk Hat (4) hanesan Eskola Sekundária Jerál Lere Anan Timur Lospalos, Eskola Sekundária Jerál Postu Lautém, Eskola Tékinku Vokasionál (ESV), Lospalos no Ensinu Báziku Central Lospalos.
𝙈é𝙙𝙞𝙖 𝙋𝘼𝙈-𝙇𝙖𝙪𝙩é𝙢
𝐋𝐨𝐬𝐩𝐚𝐥𝐨𝐬, 𝐒𝐞𝐱𝐭𝐚-𝐟𝐞𝐢𝐫𝐚, 𝟐𝟎 𝐉𝐮ñ𝐮 𝟐𝟎𝟐𝟓
Autoridade Munispál Lautém, liu husi Sekretáriu Munisipál Planeamentu Investimentu no Dezenvolvimentu Integradu (PIDI), 𝐒𝐫. 𝐓𝐢𝐛𝐮𝐫𝐬𝐢𝐨 𝐝𝐨𝐬 𝐒𝐚𝐧𝐭𝐨𝐬 , ne’ebé reprezenta Prezidente Autoridade Munisipál Lautém, partisipa sosializasaun kona-ba Konsulta Publiku Hodi Proteje no Konserva ita-nia Rekursu Naturais iha Área Kosteira” atu nune’e komunidade sira bele intende didi’ak hodi labele estraga Rekursu Naturais sira ne’ebé Governu regula ona, sosializasaun ne’e hala’o iha Sede Aldeia Bauro, Suku Bauro, Postu Administrativu Lospalos, Munisípiu Lautém.
Iha intervensaun, reprezentante Prezidente Autoridade Munisipál Lautém, Sekretáriu Munisipál Planeamentu Investimentu no Dezenvolvimentu Integradu (PIDI), 𝐒𝐫. 𝐓𝐢𝐛𝐮𝐫𝐬𝐢𝐨 𝐝𝐨𝐬 𝐒𝐚𝐧𝐭𝐨𝐬, agradese ba Sekretáriu Estadu Floresta bele mai iha Munisípiu Lautém liuliu iha Suku Bauro, hodi halo programa kona-ba “Konsulta Publiku Hodi Proteje no Konserva ita-nia Rekursu Naturais iha Área Kosteira” nune’e komunidade sira iha Suku Bauro bele rona direta, oinsá atu proteje Rekursu Naturais.
Tanba ida ne’e reprezentante husu ba komunidade no partisipante sira hotu, tuir sensibilizasaun ida ne’e ho konsentrasaun ne’ebé másimu, atu nune’e bele halo tuir matéria saida mak Sekretáriu Estadu Floresta ho ekipa esplika iha ámbitu sosializasaun ida ne’e to’o remata.
Iha fatin hanesan, Sekretáriu Estadu Floresta, 𝐅𝐞𝐫𝐧𝐚𝐧𝐝𝐢𝐧𝐨 𝐕𝐢𝐞𝐢𝐫𝐚 𝐝𝐚 𝐂𝐨𝐬𝐭𝐚 hateten, atividade ida ne’e hodi hala’e sensibilizasaun ba programa Floresta nian relasiona ho Protesaun no Konservasaun ba ita-nia Rekursu Naturais iha Munisípiu Lautém liuliu iha Suku Bauro, sensibilizasaun ne’e mós oinsá atu kuidadu no hasa’e nafatin konsiénsia ba komunidade sira, atu nune’e Komunidade sira iha devér no obrigasaun atu bele kuidadu Floresta no Ambiente hodi proteje no konserva nafatin Rekursu Naturais no Biodiversidade ne’ebé pertense iha Parke Nasionál Nino Conis Santana nian.
Hafoin sensibilizasaun remata, Reprezentante Prezidente Autoridade Munisipál Lautém hamutuk ho Sekretáriu Estadu Floresta, Reprezentante Komandante Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Munisípiu Lautém, Reprezentante Administrador Postu Lospalos, Xefe Suku Bauro, Xefe Suku Home, Xefe Delegasaun Teritoriál Corpu Guarda Floresta Munisípiu Lautém ho ekipa, reprezentante Komandante Autoridade Protesaun Civil (APC) Munisípiu Lautém ho nia membru ho komunidade sira iha Suku Bauro kuda Ai Oan Mahoni hale’u Sede Aldeia Bauro hamutuk 25, nune’e mós fahe ba komunidade sira hamutuk 825 Pes.
Fahe Ai Oan ida ne’e ba komunidade sira hanesan simbolikamente hodi hatudu ba ita-nia komunidade ho Autoridade Komunitária sira nafatin kuidadu kuda Ai Oan, tanba programa ida ne’e sai hanesan Polítika Nonu Governu Konstituisionál nian, oinsá nafatin konserva no proteje tanba kuda Ai Oan kategoria komersiál hodi bele benefísiu ekonomia direta no indireta iha futuru.
𝙍𝙚𝙢𝙖𝙩𝙖
𝙈é𝙙𝙞𝙖 𝙋𝘼𝙈-𝙇𝙖𝙪𝙩é𝙢
𝐋𝐨𝐬𝐩𝐚𝐥𝐨𝐬, 𝐊𝐮𝐚𝐫𝐭𝐚-𝐟𝐞𝐢𝐫𝐚, 𝟏𝟖 𝐉𝐮ñ𝐮 𝟐𝟎𝟐𝟓
𝐒𝐮𝐚. 𝐄𝐬𝐞𝐥é𝐧𝐬𝐢𝐚, Prezidente Autoridade Munisipál Lautém, 𝐒𝐫. 𝐌é𝐥𝐢𝐨 𝐝𝐞 𝐉𝐞𝐬𝐮𝐬, 𝐒𝐇, hamutuk ho 𝐒𝐮𝐚. 𝐄𝐬𝐞𝐥é𝐧𝐬𝐢𝐚, Ministra Edukasaun (ME) 𝐃𝐫𝐚. 𝐃𝐮𝐥𝐜𝐞 𝐝𝐞 𝐉𝐞𝐬𝐮𝐬 𝐒𝐨𝐚𝐫𝐞𝐬, 𝐒𝐮𝐚. 𝐄𝐬𝐞𝐥é𝐧𝐬𝐢𝐚, Embaixadora Boa Vontade Asuntu Edukasaun iha Timor-Leste, 𝐃𝐫𝐚. 𝐊𝐫𝐢𝐬𝐭𝐲 𝐒𝐰𝐨𝐫𝐝 𝐆𝐮𝐬𝐦ã𝐨 no ekipa Spend It Well Australia, inaugurasaun ba Edifísiu Ensinu Pre-Eskolar Futuru Muapitine, ne’ebé finansia husi Spend It Well Australia, ne’ebé hala’o iha Suku Muapitine, Postu Lospalos, Munisípiu Lautém.
Iha intervensaun, 𝐒𝐮𝐚. 𝐄𝐬𝐞𝐥é𝐧𝐬𝐢𝐚, Prezidente Autoridade Munisipál Lautém, 𝐒𝐫. 𝐌é𝐥𝐢𝐨 𝐝𝐞 𝐉𝐞𝐬𝐮𝐬, 𝐒𝐇, agradese ba Ministra Edukasaun ho Embaixadora Boa Vontade ba Asuntu Edukasaun iha Timor-Leste, 𝐃𝐫𝐚. 𝐊𝐫𝐢𝐬𝐭𝐲 𝐒𝐰𝐨𝐫𝐝 𝐆𝐮𝐬𝐦ã𝐨, ne’ebé servisu hamutuk doadór Spend It Well Australia hodi apoiu Munisípiu Lautém infraestrutura iha área Edukasaun ba Edifisiu Pre-Eskolar nian iha Suku Muapitine.
Tanba ida ne’e, nu’udar Prezidente Autoridade Munisipál Lautém, husu ba komunidade sira iha Suku Muapitine Postu Administrativu Lospalos, Nonu Governu Konstituisionál lori Edukasaun mai besik ona Povu iha área rurais sira, tanba ne’e dudu nafatin hanorin ba oan sira mai iha eskola hodi aprende ba prosesu aprendizajen.
Iha oportunidade ne’e responsavel Munisípiu Lautém husu ba Veterano/a sira, servisu hamutuk ho Autoridade Lokal no Komunitária sira, atu haree iha área setór Edukasaun iha Suku Muapitine bele la’o ho di’ak, nune’e mós husu ba Komunidade Suku Muapitine labele husik animál livre hodi estraga edifísiu eskola ida ne’e, tanba Governu liu husi Ministériu Edukasaun servisu hamutuk ho doadór sira investe ona hodi harii edifísiu Eskola Pre-Eskolar Muapitine, nune’e oan sira bele hetan oportunidade iha área Edukasaun nian.
Iha fatin hanesan, 𝐒𝐮𝐚. 𝐄𝐬𝐞𝐥é𝐧𝐬𝐢𝐚, Ministra Edukasaun (ME) 𝐃𝐫𝐚. 𝐃𝐮𝐥𝐜𝐞 𝐝𝐞 𝐉𝐞𝐬𝐮𝐬 𝐒𝐨𝐚𝐫𝐞𝐬, apresiasaun ba doadór Spend It Well sira husi Australia ne’ebé sai parseiru di’ak ho Edukasaun dezde tinan 2009, tanba Spend It Well Australia harii ona Eskola hamutuk 24 ba Ministériu Edukasaun iha Timor laran tomak.
Tanba ida ne’e, Suku Muapitine hetan oportunidade di’ak, ne’ebé ekipa doadór Spend It Well Australia bele harii eskola ida kleur iha Suku Muapitine, agora doadór sira kontinua aumenta edifísiu foun Aula 2 (Rua) ho fasilidade sira hanesan hijiene nian.
Governante ne’e enkoraja ba Konunidade sira iha Suku Muapitine, asegura no kuidadu halo ambiente furak liu tan iha edifísiu Pre-Eskolar ida ne’e, atu nune’e oan sira tuir aprendizajen ho seguru, tanba iha fatin barak mak seidauk edifísiu Pre-Eskolar ne’ebé dignu ba oan sira, nune’e mós husu ba manorin na’in sira asegura kualidade hanorin hanesan ho kualidade edifísiu foun ida ne’e, tanba manorin na’in sira hetan ona formasaun husi Ministeiru Edukasaun, hodi bele halo tuir metodolojia ensinu ne’ebé aplika ona.
Aleinde ne’e mós 𝐒𝐮𝐚. 𝐄𝐬𝐞𝐥é𝐧𝐬𝐢𝐚, Embaixadora Boa Vontade Asuntu Edukasaun iha Timor-Leste, 𝐃𝐫𝐚. 𝐊𝐫𝐢𝐬𝐭𝐲 𝐒𝐰𝐨𝐫𝐝 𝐆𝐮𝐬𝐦ã𝐨, hatutan, laran haksolok tebes, bele husu ekipa husi doadór Spend It Well Australia hodi ajuda edifísiu Pre-Eskolar ida ne’e hodi haburas komunidade iha Suku Muapitine liu husi infraestrutura foun.
Tanba ida ne’e, Embaixadora Boa Vontade Asuntu Edukasaun iha Timor-Leste fó parabeniza ba manorin na’in sira hodi hanorin tenke iha kualidade ba oan sira, tanba edifísiu foun ida ne’e doadór husi Australia mak kontribui osan hodi kompleta edifísiu foun no fasilidade hanesan hariis fatin.
Aleinde ne’e mós, 𝐒𝐮𝐚. 𝐄𝐬𝐞𝐥é𝐧𝐬𝐢𝐚, Embaixadora Boa Vontade ba Asuntu Edukasaun iha Timor-Leste, 𝐃𝐫𝐚. 𝐊𝐫𝐢𝐬𝐭𝐲 𝐒𝐰𝐨𝐫𝐝 𝐆𝐮𝐬𝐦ã𝐨, esplika kona-ba importánsia lian Inan liuliu iha Pre-Eskolar no Ensinu Báziku sira, tanba sente orgullu ho komunidade Muapitine ne’ebé haku’ak oportunidade atu apoiu estudante sira hodi aprende di’ak liu tan liu husi atu Lee no hakerek, atu nune’e futuru bele aprende lian ofisiál hanesan Tetun no Portuges, iha oportunidade atu prezerva no dezenvolve lian Fataluku ne’ebé hanesan Kultura no Identidade Povu nian Munisípiu Lautém nian.
Tanba ida ne’e, liu husi programa Edukasaun Multi Lingue (EMULI) ne’ebé agora daudauk implementa Edukasaun iha Munisípiu 3 (Tolu), no komesa haburas tan programa ida ne’e husi Eskola 10 ba Eskola 76 iha Munisípiu 3 (Tolu). Enkuantu doadór Spend It Well Australia harii Edifisiu Eskola 24 iha Timor-Leste.
𝙍𝙚𝙢𝙖𝙩𝙖
𝙈é𝙙𝙞𝙖 𝙋𝘼𝙈-𝙇𝙖𝙪𝙩é𝙢
𝐋𝐨𝐬𝐩𝐚𝐥𝐨𝐬, 𝐓𝐞𝐫𝐬𝐚-𝐟𝐞𝐢𝐫𝐚, 𝟏𝟕 𝐉𝐮ñ𝐮 𝟐𝟎𝟐𝟓
𝐒𝐮𝐚. 𝐄𝐬𝐞𝐥é𝐧𝐬𝐢𝐚, Prezidente Autoridade Munisipál Lautém, 𝐒𝐫. 𝐌é𝐥𝐢𝐨 𝐝𝐞 𝐉𝐞𝐬𝐮𝐬, 𝐒𝐇, hamutuk ho Diretora Gerál Simplifikasaun no Modernizasaun Administrasaun Lokál (DGSMAL) Sra. Maria Goretti Marques Belo, Sekretáriu Munisipál Planeamentu Investimentu no Dezenvolvimentu Integradu (PIDI), akompaña ho Diretor Nasionál no Diretor/a Servisu Munisipál hahú lansamentu fatuk dahuluk ba konstrusaun refeitóriu ba Merenda Eskola iha Ensinu Báziku Central (EBC) no Ensino Báziku Filial (EBF) Adão Crsitovão Raça, atu nune’e bele utiliza hodi atende ba estudante sira iha tempu Merenda Eskolar.
Iha intervista, 𝐒𝐮𝐚. 𝐄𝐬𝐞𝐥é𝐧𝐬𝐢𝐚, Prezidente Autoridade Munisipál Lautém, 𝐒𝐫. 𝐌é𝐥𝐢𝐨 𝐝𝐞 𝐉𝐞𝐬𝐮𝐬, 𝐒𝐇, hateten, katak atividade iha Suku Raça hodi hala’o lansamentu fatuk dahuluk ba refeitóriu Merenda Eskolar ba Ensinu Báziku Central (EBC) no Ensino Báziku Filial (EBF) Adão Crsitovão Raça, ne’ebé finansia husi husi Planu Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS) ba tinan 2025 hodi halo konstrusaun.
Nia esplika, tinan ida ne’e Autoridade Munisipál Lautém, sei implementa projetu refeitóriu merenda eskolár nian iha Postu Lospalos, Suku Raça, Postu Lore iha Suku Lore I no Postu Luro, atu nune’e bele utiliza hodi te’in ba estudante sira. Aleinde ne’e mós, tinan ida ne’e Autoridade Munisipál Lautém planeia ona iha Planu Asaun Annual (PAA) hodi kontinua ba Ensinu Báziku Central sira seluk iha Postu sira, hodi tau prioridade ba konstrusaun refeitóriu ba merenda eskola nian.
Autoridade maximu iha Munisipál Lautém mós salienta tan katak, tau ona Planu Asaun Annual (PAA) no Planu Investimentu Munisipál (PIM) 2026 nian ba iha Planu Dezenvolvimentu Integradu Munisipál (PDIM), hodi hare área remotas sira hodi hare ba kondisaun rezidénsia ba profesór/a, rezidénsia pesoál Saúde no rezidénsia ba funsionáriu estensionista sira, atu nune’e bele fó fatin ba ita-nia funsionáriu sira ne’ebé mak la iha hela fatin, hodi hela, nune’e fasil halo atendimentu públiku hodi besik liu ba Povu iha área rurais.
Iha fatin hanesan, Diretora Gerál Simplifikasaun no Modernizasaun Administrasaun Lokál (DGSMAL) 𝐒𝐫𝐚. 𝐌𝐚𝐫𝐢𝐚 𝐆𝐨𝐫𝐞𝐭𝐭𝐢 𝐌𝐚𝐫𝐪𝐮𝐞𝐬 𝐁𝐞𝐥𝐨, husu ba estrutura Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS) Munisípiu Lautém, liuliu iha Suku Raça nian, nafatin tau matan ba projetu ida ne’e tenke nesesita transparénsia no akontabilidade husi ekipa tékniku sira, nune’e mós Xefe Suku Raça kontinua nafatin halo monitorizasaun ba projetu ne’ebé la’o, atu nune’e projetu ida ne’e bele termina tuir nia tempu.
Diretóra Gerál rekomenda ba Prezidente Autoridade Munisipál Lautém no Sekretáriu Planu Dezenvolvimentu Integradu (PDI) ho estrutura tomak ne’ebé esforsu nafatin, tanba iha fatin seluk eskola báziku barak mak seidauk iha kondisaun ida ne’ebé di’ak, Postu Administrativu Lospalos, Munisípiu Lautém, maski neineik maibé beibeik sei kompleta fasilidade iha Munisípiu Lautém.
Konstrusaun refere hahu prosesu husi fulan Juñu to’o fulan Setembru tinan 2025, ho medida 8 x 6 ho totál alokasaun orsamentu hamutuk $23.025,00 liu husi orsamentu tinan fiskál 2025 husi Programa Nasional Dezenvolvimentu Suku (PNDS) Munisípiu Lautém. No obra refere implementa husi Ekipa PNDS ho Komunidade Suku Raça.
𝙍𝙚𝙢𝙖𝙩𝙖
𝙈é𝙙𝙞𝙖 𝙋𝘼𝙈-𝙇𝙖𝙪𝙩é𝙢
𝐋𝐨𝐬𝐩𝐚𝐥𝐨𝐬, 𝐒𝐞𝐠𝐮𝐧𝐝𝐚-𝐟𝐞𝐢𝐫𝐚, 𝟏𝟔 𝐉𝐮ñ𝐮 𝟐𝟎𝟐𝟓
Ekipa Ministériu Administrasaun Estatal (MAE) liu husi Diresaun Geral Simplifikasaun no Modernijasaun Administrasaun Lokal, (DGSMAL) hala’o enkontru ho Autoridade Munisipál Lautém, ne’ebé Diresaun Servisu Munisipál no Delegasaun Territorial hamutuk ho reprezentante kada Postu Administrativu sira ne’ebé sai Membru Consellu Cordenasaun Munisipál (CCM) kona-ba asisténsia tékniku hodi melhora Prestasaun Servisu iha Administrasaun Lokál, ne’ebé partisipa direta husi Sua. Eselénsia, Prezidente Autoridade Munisipál Lautém, enkontru ne’e hala’o durante loron 3 (Tolu), hahú iha loron Segunda-feira,16 Juñu no sei remata iha loron Kuarta-feira, 18 Juñu 2025, hala’o iha Salaun Administrasaun Autoridade Munisipal.
Iha intervensaun, 𝐒𝐮𝐚. 𝐄𝐬𝐞𝐥é𝐧𝐬𝐢𝐚, Prezidente Autoridade Munisipál Lautém, 𝐒𝐫. 𝐌é𝐥𝐢𝐨 𝐝𝐞 𝐉𝐞𝐬𝐮𝐬, 𝐒𝐇, liu husi intervensaun konvida membru Conselhu Coordenação Munisipál, Diretor Servisu Munisipál, Administrador Postu no Xefe Suku sira ne’ebé envolve iha membru Conselho Coordenação Munisipál, aproveita atividade ba loron dahuluk nian ho konsentrasaun ne’ebé másimu, atu nune’e ita bele hetan informasaun ne’ebé aprezenta husi Ekipa DG SMAL – MAE.
Tanba ida ne’e, Prezidente Autoridade Munisipál Lautém, orgullu ba inisiativa husi Ministériu Administrasaun Estatal nian, ne’ebé halo planu no programa atu fó asisténsia ba Autoridade Munisipál Lautém, hodi prepara an oinsá atu tama ba iha desentralizasaun no podér lokál. depois de enkontru, ekipa sira sei tun ba iha kada Postu hodi hare kondisaun reál ne’ebé kada Postu Administrativu infrenta.
Iha fatin hanesan Diresaun Geral Simplifikasaun no Modernijasaun Administrasaun Lokal, (DGSMAL), 𝐒𝐫𝐚. 𝐌𝐚𝐫𝐢𝐚 𝐆𝐨𝐫𝐞𝐭𝐭𝐢 𝐌𝐚𝐫𝐪𝐮𝐞𝐬 𝐁𝐞𝐥𝐨, hatutan, prezensa husi Diresaun Geral mai iha Autoridade Munisipal ho Atividade durante loron 3 (Tolu) nia laran, ne’ebé hahú loron 16 Juñu 2025 iha Salaun Administrasaun Autoridade Munisipál Lautém, hodi introdús matéria relasiona ho delegasaun servisu no delegasaun kompeténsia ne’ebé atribui ona ba iha Munisípiu sira, loron da rua nian, sei halo konfirmasaun ba atividade ne’ebé hala’o ona no servisu ne’ebé mak seidauk la’o di’ak iha terenu, nune’e ekipa bele halo avaliasaun liu husi diskusaun hamutuk ho Autoridade Munisipal nian.
Tanba ida ne’e, tuir rezolusaun Governu No.6/2025 hatuur katak, iha tinan 2026 sei iha avaliasaun kondisaun minima ba iha Munisípiu sira no husi rezultadu avaliasaun ida ne’e Munisípiu ne’ebé liu, pasa no kumpre rekezitu ne’ebé husi avaliasaun kondisaun minima nian, husi ne’e mak fó espasu ba Munisípiu hodi hakat ba iha primeiru eleisaun podér lokál iha tinan 2027.
Ekipa ida ne’e mai iha Munisípiu Lautém, Tuir orientasaun no despaixu husi Sua.Eselénsia Ministru Administrasaun Estatal (MAE), katak ekipa husi MAE sei hela iha Munisipio durante loron tolu.
𝙍𝙚𝙢𝙖𝙩𝙖
(𝙈é𝙙𝙞𝙖 𝙋𝘼𝙈-𝙇𝙖𝙪𝙩é𝙢)
𝐋𝐨𝐬𝐩𝐚𝐥𝐨𝐬, 𝐊𝐮𝐚𝐫𝐭𝐚-𝐟𝐞𝐢𝐫𝐚, 𝟏𝟏 𝐉𝐮ñ𝐮 𝟐𝟎𝟐𝟓
𝐒𝐮𝐚. 𝐄𝐬𝐞𝐥é𝐧𝐬𝐢𝐚, Prezidente Autoridade Munisipál Lautém hamutuk ho funsionáriu sira iha Administrasaun Autoridade Munisipál Lautém antuziasmu tebes, simu Boxista Lautém oan, Fabiano Correira ne’ebé vizita mai iha Administrasaun Autoridade Munisipál Lautém, hafoin tuir kompetisaun Boxista Fabiano Correia husi Lospala Boxing Club (LBC) iha Jakarta Indoneia iha loron 30 Maio manán ho BWS Championship vol. 2, kategoria 52 Kg, tara tais direta husi Sua. Exelénsia, Prezidente Autoridade Munisipál Lautém, kontinua hala’o konversa iha Gabinete Prezidente Autoridade Munisipál Lautém.
𝐒𝐮𝐚. 𝐄𝐬𝐞𝐥é𝐧𝐬𝐢𝐚, Prezidente Autoridade Munisipál Lautém, 𝐒𝐫. 𝐌é𝐥𝐢𝐨 𝐝𝐞 𝐉𝐞𝐬𝐮𝐬, 𝐒𝐇, lori Povu Munisípiu Lautém nia naran hakarak fo parabens no agradese ba Boxista Fabiano Correira ne’ebé lori Estadu Repúblika Demokratika de Timor-Leste (RDTL) no naran Munisípiu Lautém morin iha Internasionál, tanba bele hatudu prestasaun iha área Boxista nian iha kompetisaun Internasionál iha Jakarta Indonezia.
Nune’e, Prezidente Autoridade Munisipál Lautém rekomenda ba Boxista Fabiano antes atu ba tuir jogu internasionál no iha Nasional, presiza komunika Autoridade Munisipál hodi bele hala’o koordenasaun ruma, oinsá lala’ok viajen ba tuir kompetisaun nian, hodi bele apoiu tuir kbiit ne’ebé Munisípiu Lautém iha.
Tanba ida ne’e, Prezidente Autoridade Munisipál Lautém fó mensajen ba jerasaun foun sira iha Munisípiu Lautém, labele nakar hodi kria problema, maibé tuir treinu iha área boxista nian, nune’e bele nakar iha rin laran, tanba agora laiha ona tempu atu baku iha li’ur, maibé iha tempu ona tuir kompetisaun iha nasionál no Internasionál.
Prezidente Autoridade Munisipál Lautém agradese no orgullu fó parabens ba Fabiano ne’ebé nu’udar heroi ida ba Munisípiu Lautém nian iha área Boxista.
Remata
Média PAM-Lautém
𝐋𝐨𝐬𝐩𝐚𝐥𝐨𝐬, 𝐓𝐞𝐫𝐬𝐚-𝐟𝐞𝐢𝐫𝐚, 𝟏𝟎 𝐉𝐮ñ𝐮 𝟐𝟎𝟐𝟓
Ekipa husi Japan International Cooperation Ajency (JICA) hamutuk ho Ministériu Agrikultura Peskas Pekuária no Floresta liu husi Diresaun Diresaun Geral das Florestas, hala’o audiénsia ho Prezidente Autoridade Munisipál Lautém hodi introdús ba atividade Bacias Hidrografikas 4, nune’e mós durante iha enkontru ekipa sira mós konvida Sua. Exelénsia, Prezidente Autoridade Munisipál Lautém hodi partisipa treinamentu durante loron tolu iha Dili, atu bele iha koñesimentu di’ak kona-ba lala’ok implementasaun atividade iha bacias hidrograikas refere, audiénsia ne’e hala’o iha Sala VIP Administrasaun Autoridade Munisipál Lautém.
Objetivu enkontru ida ne’e, ekipa JICA no Ekipa Ministeriu Agrikultura nian, atu fó introdusaun kona ba lala’ok implementasaun atividade sira iha bacias hidrogafikas 4 hanesan; Comoro, Laclo, Caraulun no Tafara. Tanba ida ne’e ekipa sei konvida Sua. Exelénsia Prezidente Autoridade Munisipál atu partisipa treinamentu durante loron tolu iha Dili, atu bele iha koñesimentu di’ak kona ba lala’ok implementasaun ba atividade bacias hidrograikas refere.
Iha intervensaun, 𝐒𝐮𝐚. 𝐄𝐱𝐞𝐥é𝐧𝐬𝐢𝐚, Prezidente Autoridade Munisipál Lautém, 𝐒𝐫. 𝐌é𝐥𝐢𝐨 𝐝𝐞 𝐉𝐞𝐬𝐮𝐬, 𝐒𝐇 agradese tebes ba Japan International Cooperation Ajency (JICA) ne’ebé servisu hamutuk ho Ministeriu Agrikultura Peskas Pekuária no Floresta, relasiona ho programa JICA nian, ne’ebé ko’alia liu ba moris Povu nian.
Prezidente Autoridade Munisipál agradese no prontu kolabora ho JICA-GCF (Green Climate Fund) no Dirasaun Geral Floresta (DGF), Ministeriu Agrikultura, Pekuaria, Peska, no Floresta (MAPPF) kona atividade sira ne’ebé atu implementa iha área Floresta nian, nune’e mós Autoridade Munisipál Lautém prontu partisipa iha enkontru ne’ebé sei realiza iha fulan Setembru tinan ne’e.
Aleinde ne’e mós implementasaun atividade CBNRM (Community Base Natural Resource Management) Jestaun Rekursu Naturais Bazeia ba Komunidade iha Bacias Hidrograficas 4.
Parseria JICA ho Ministeriu Agrikultura, Pekuaria, Peska no Floresta iha Dirasaun Jeral Floresta servisu hamutuk desde 2005 too mai agora foka liu ba Atividade CBNRM iha Timor Leste. Agora dadauk JICA ho MAPPF liu hosi Dirasaun Jeral Floresta implementa hela programa CBNRM iha Bacias Hidrograficas 4 mak hanesan : Comoro, Laklo, Carau Ulun no Tafara.
𝙍𝙚𝙢𝙖𝙩𝙖
𝙈é𝙙𝙞𝙖 𝙋𝘼𝙈-𝙇𝙖𝙪𝙩é𝙢
𝐋𝐨𝐬𝐩𝐚𝐥𝐨𝐬, 𝐓𝐞𝐫𝐬𝐚-𝐟𝐞𝐢𝐫𝐚, 𝟏𝟎 𝐉𝐮ñ𝐮 𝟐𝟎𝟐𝟓
Ajénsia Kooperasaun Internasionál Korea (KOICA) no Kompañia SK Forest husi Korea do Sul, hala’o sorumutu ho Prezidente Autoridade Munisipál Lautém, akompaña ho Diretor Servisu Munisipál Apoiu Organização Não Governamentais (ONGs e OCs) e Organização Comunitária no Xefe Departamentu, hodi ko’alia kona-ba monitorizasaun nian, ne’ebé Ajénsia Kooperasaun Internasionál Korea (KOICA) no Kompañia SK Forest atu tun ba iha terenu hodi hala’o monitorizasaun kona-ba fogaun ne’ebé tinan kotuk KOICA liu husi Kompañia SK Forest fahe ba komunidade sira, nune’e bele hatene nia rezultadu utilizasaun nian, tanba Ajénsia KOICA liu husi Kompaña SK Florest sei apoiu tan fogaun ba komunidade sira ne’ebé seidauk hetan, sorumutu ne’e hala’o iha Sala VIP, Administrasaun Autoridade Munisipál Lautém.
Iha intervensaun, 𝐒𝐮𝐚. 𝐄𝐱𝐞𝐥é𝐧𝐬𝐢𝐚, Prezidente Autoridade Munisipál Lautém, 𝐒𝐫. 𝐌é𝐥𝐢𝐨 𝐝𝐞 𝐉𝐞𝐬𝐮𝐬, 𝐒𝐇, hateten, Ajénsia Kooperasaun Internasionál Korea (KOICA) liu husi Kompaña SK Forest ba apoiu ekipamentu fogaun ona ba komunidade sira iha Munisípiu Lautém, tanba ida ne’e ekipa sira atu tun ba iha terenu hodi halo monitorizasaun, no ekipa sira relata ona atu aumenta tan fogaun hodi fahe ba komunidade sira ne’ebé maka seidauk hetan fogaun.
Prezidente Autoridade Munisipál Lautém realsa, kontinua apoiu programa husi KOICA nian ne’ebé fasilita komunidade sira ho fogaun te’in nian, nune’e mós husu ba ekipa sira bainhira tun ba iha terenu hodi implementa programa maka iha difikuldade ruma bele hato’o ba iha Autoridade Munisipál hodi buka solusaun.
𝙍𝙚𝙢𝙖𝙩𝙖
𝙈é𝙙𝙞𝙖 𝙋𝘼𝙈-𝙇𝙖𝙪𝙩é𝙢
Lospalos, 1 to’o 8 Juñu 2025
Atividade Dahuluk, 𝐒𝐮𝐚. 𝐄𝐱𝐞𝐥é𝐧𝐬𝐢𝐚, Prezidente Autoridade Munisipál Lautém, hamutuk ho Sekretariu no Diretor Munisipiu, Administrador Postu Iliomar, Xefe Suku, Estudantes no Komunidade sira no hetan partisipa mos husi “Maijor Jeneral Aluc Descartes” iha Postu Administrativu Iliomar ne’ebe hahu hala’o abertura ba komemorasaun Loron Mundiál Oceano ho tema “𝗛𝗮𝘂 𝗡𝗶𝗮 𝗧𝗮𝘀𝗶, 𝗛𝗮’𝘂 𝗡𝗶𝗮 𝗧𝗶𝗺𝗼𝗿”, iha loron 01 no 02/06/2025 iha Tasi ibun Iradarat ho atividade limpeza jeral iha tasi-ibun, Pinturas, Dansa Kultural, Poezia no Diskursu.
“Munisípiu Lautém iha riku ba biodiversidade ne’ebé mak moris iha Tasi Munisípiu Lautém, tanba ida ne’e Loron Mundial Oceano, atu konserva ita-nia tasi, nune’e tasi bele mós husi zero plástiku no mós husi poluisaun, nune’e biodiversidade moris iha tasi laran bele hetan a’ar ne’ebé di’ak ba iha ámbitu ne’ebé saudavel ba futuru Timor-Leste nian”
Atividade Daruak, Autoridade Munisipál Lautém, hamutuk hala’o iha Postu Administrativu Loré, Xefe Suku, Estudantes no Komunidade sira no hetan partisipa mos husi “Maijor Jeneral Aluc Descartes”, Prezidente CMCLN-Munisípiu no Komandante Eskuadra Postu Loré iha Postu Administrativu Loré ne’ebe hahu hala’o komemorasaun Loron Mundiál Oceano ho tema “𝗛𝗮𝘂 𝗡𝗶𝗮 𝗧𝗮𝘀𝗶, 𝗛𝗮’𝘂 𝗡𝗶𝗮 𝗧𝗶𝗺𝗼𝗿”, iha loron 03/06/2025 iha Tasi ibun Lori ho atividade limpeza jeral iha tasi-ibun, Pinturas, Dansa Kultural no Tebedai , Poezia no Diskursu Publiku.
“Objetivu hamoos fo’er sira iha Tasi-Ibun hodi komemora loron Semana Mundial Oceanio nian, atu konserva biodiversidade sira ne’ebé moris iha Tasi, nune’e bele moris iha ámbitu ne’ebé saudavel, hijiene no moos, nune’e bele sai nu’udar Fator atraitivu setór ekonomia sustentavel ba iha Ekonómia Azul”
Atividade Datoluk, Autoridade Munisipál Lautém, hala’o iha Postu Administrativu Lautem, ne’ebe hetan partisipa mos husi Ministru Administrasaun Estatál (MAE), 𝐓𝐨𝐦𝐚́𝐬 𝐝𝐨 𝐑𝐨𝐬𝐚́𝐫𝐢𝐨 𝐂𝐚𝐛𝐫𝐚𝐥, Tenente Jenerál 𝐋𝐞𝐫𝐞 𝐀𝐧𝐚𝐧 𝐓𝐢𝐦𝐮𝐫, Maijór Jenerál 𝐉𝐨𝐚̃𝐨 𝐌𝐢𝐫𝐚𝐧𝐝𝐚 “𝐀𝐥𝐮𝐜 𝐃𝐞𝐬𝐜𝐚𝐫𝐭𝐞𝐬”, Maijór Jenerál 𝐂𝐨𝐫𝐧𝐞𝐥𝐢𝐨 𝐗𝐢𝐦𝐞𝐧𝐞𝐬 “𝐌𝐚𝐮𝐧𝐚𝐧a”, Prezidente Autoridade Munisípiu Lautém, Baucau, Manatuto, no Viqueque, Estudante no Komunidade, hamoos tasi-ibun Suku Com, Postu Administrativu Lautém, Munisípiu Lautém, hanesan parte ida atu eduka no hasa’e komunidade konsiénsia komunidade sira.
Aleinde ne’e mós 𝐒𝐮𝐚. 𝐄𝐬𝐞𝐥é𝐧𝐬𝐢𝐚, Ministru Administrasaun Estatal (MAE) 𝐓𝐨𝐦𝐚𝐬 𝐝𝐨 𝐑𝐚𝐬á𝐫𝐢𝐨 𝐂𝐚𝐛𝐫𝐚𝐥, hatutan, Governu hili Atauro sai projetu boot ida mundiál, se Ataúro no Munisípiu Lautém Tutuala ne’e kona, tanba liña pasajen baleia.
Tanba ne’e programa no atividade Loron Semana Mundiál Oseanu hala’o hosi loron 1 to’o loron 8 Juñu 2025, inklui atividade sira iha kapitál Dili no iha Munisípiu lima hanesan, Aileu, Ainaro, Lautém, Manufahi, no RAEOA. Programa ne’e dezeña atu hasa’e konsiénsia kona-ba konservasaun tasi nian, kombate poluisaun, eduka no hasa’e konsiénsia komunidade nian kona-ba importánsia atu proteje no hadomi ambiente liu husi labele soe fo’er arbiru, inklui hametin partisipasaun komunidade nian iha sustentabilidade ambientál. Governante subliña, tema hodi selebra Loron Mundiál Oseanu 2025 maka “𝐇𝐚’𝐮 𝐍𝐢𝐚 𝐓𝐚𝐬𝐢, 𝐇𝐚’𝐮 𝐍𝐢𝐚 𝐓𝐢𝐦𝐨𝐫”, Furak Tebes! Tane aas buat ne’ebé tane ita’ tema globál ne’ebé fó-hanoin katak, nasaun hotu-hotu halo parte iha buat ida ne’ebé boot liu no apelu ida bá Governu hotu-hotu atu labele haluha maravilla tasi nian.
“Loron Semana Mundial Oseano ho tema “Hau Nia Tasi, Ha’u Nia Timor” liafuan ida ne’e importante tebes, tanba ha’u nia Tasi no ha’u nia Timor tenke responsabilidade, liu-liu komunidade sira ne’ebé hela besik iha tasi-ibun sira ne’e presiza tau matan mós labele soe fo’er iha tasi-ibun sira ne’e”.
Atividade Dahat, Autoridade Munisipál Lautém, hala’o iha Postu Administrativu Tutuala, ne’ebe hetan partisipa mos husi Deputadu Albino da Silva, Sekretáriu Estadu Kooperativa, Sekretário do Estado das Florestas, Prezidente Konsellu Munisipál Konbatentes Libertasaun Nasionál Munisípiu Lautém, Komandante Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Munisípiu Lautém, Ekipa Assosiasi Perjalanan Wisata Indonesia, Administrador Postu Lospalos, Iliomar, Luro, Lore, Lautém no Tutuala, Xefe Suku Mehara no Tutuala, Funsionáriu sira inklui Komunidade sira hala’o limpeza iha Tasi-ibun Illa Jaco, hodi hala’o Komemorasaun Loron Semana Mundiál Oseanio, ne’ebé sei monu iha loron7 Juñu 2025.
No iha loron 8 Junhu 2025, Autoridade Munisipiu hala’o atividade Karavana Turismu Mairtima, ne’ebe hetan partisipasaun husi Nasional Distintu Deputadu Sr. Albino da Silva, Maijór Jenerál João Miranda “Aluc Descartes “, Sekretário Estados Florestas, Inspetue Geral husi Ministériu Petroleo Rekursus Minerais, Diretor Jerál Sekretáriu Estadu Arte no Kultura, Prezidente Câmara Comérsiu Industria Timor-Leste (CCITL) Munisípiu Lautém, Segundu Komandante PNTl Munisipio Lautem, Reprezentante Comodoro Komponente Navál Maijór Vidigal, Assosiasi Perjalanan Wisata Indonesia nian ne’ebé mai husi Kupang, Administrador Postu 6 iha Munisípiu Lautém, entidade sira hotu Veterano/a, família Martires da Patria, Xefe Suku, Xefe Aldeia, funsionáriu sira hotu liuliu Komunidade sira iha Munisípiu Lautém liuliu iha Postu Administrativu Tutuala, hala’o ona selebrasaun Loron Semana Mundiál Oseanio nian, ho atividade Karavana no Turísmu Marítima Akompañia ho Bero husi Postu Tutuala nian, ne’ebé hala’o iha Tasi Illa Jaco nian.
𝙍𝙚𝙢𝙖𝙩𝙖
𝙈é𝙙𝙞𝙖 𝙋𝘼𝙈-𝙇𝙖𝙪𝙩é𝙢
© 2025 Autoridade Municipal Lautém