Kompañia hahú nahe alkatraun iha estrada diresaun Tutuala bá Ualu-Sere
6 February 2022
Kompañia hahú nahe trial asphalt AC-BC ba estrada diresaun Tutuala bá Ualu-sere. Imajen/ MOP.
LAUTEM, 22 outubru 2021 (TATOLI)— Kompañia Konsórsiu Vacu-Hiamoniu, Lda hahú nahe alkatraun ho tipu trial asphalt AC-BC projetu reabilitasaun estrada diresaun Tutuala bá Ualu-sere, munisipiu Lautem.
Administradór Postu Administrativu Tutuala, Albino de Araújo. Imajen/ Natalino Costa
“Estrada diresaun hosi postu Tutuala bá Ualu-Sere, kompañia nahe ona alkatraun,” Administradór Postu Administrativu Tutuala, Albino de Araújo ba Jornalista sira bainhira partisipa Komemorasaun loron mudiál Feto Ruràl iha Pouzada Tutuala, Sesta ne’e.
Administradór ne’e informa, loloos nahe alkatraun finaliza ona, maibé COVID-19 afeta projetu paradu tamba traballadór sira la serbisu.
Entretantu, Ministériu Obra Públiku (MOP) liuhosi Diresaun Nasionál Estrada, Ponte no Cheia (DNEPCC, sigla Portugés) hamutuk Departamentu Konstrusaun, Manutensaun no Via Rápida halo monitorizasaun ba nahe trial asphalt AC-BC reabilitasaun ho kilomentru 3-resin atinje ona pursentu 36,91%
Projetu reabilitasaun ne’e ho númeru kontratu SSS/063/MOPTC-2017 ho kustu orsamentu $3,104,481.77.
PUBLISIDADE
Bibi Rusa hadau malu bee iha illa Jaco. Imajen Tatoli/Jogerjo Guterres.
DILI, 22 outubru 2021 (TATOLI)— Administradór Postu Administrativu Tutuala, Albino de Araújo, informa, daudaun bee no ai-horis sufisiente atu balada fuik liuliu rusa konsumu iha illa Jaco.
Administradór Postu Administrativu Tutuala, Albino de Araújo. Imajen/ Natalino Costa
“Iha fulan outubru ne’e, loloos ita fó ona bee ba rusa sira iha Jaco, maibé tanba foin daudaun udan entaun tanke rua ne’ebé prepara bee sei nakonu”, Administradór postu ne’e hateten, ba jornalista sira iha Pouzada Tutuala, Lautém, sesta ne’e.
Iha fulan kotuk Rotary Youth Leadership Awards (RAYLA) ho parseiru internasionál husu oferese be rusa sira iha illa Jaco, maibé la autoriza tanba bee sei sufisiente.
Nune’e, Autoridade lokál ne’e kompromete kontinua serbisu hamutu ho Ministériu Agrikultura no Peska (MAP) munisipál, Bombeiru munispál no Guarda Floresta sira ne’ebé responde ba parke nasionál Nino Konis Santana atu observa mós bee iha illa Jaco.
“Kuandu bee iha tanke no haree udan laiha ha’u sei koopera ho parte hotu atu lori oferese bee ba rusa sira atu labele mate hanesan tinan 2019, kuaze 200-resin mak mate,” nia garante.
Iha tinan 2019, Governu liuhosi MAP aloka orsamentu rihun $25 atu fornese bee ba illa Jaco atu rusa sira bele hemu bainhira bai-loron naruk.
Enkuatu, Tuir dadus Diresaun Nasionál Konservasaun Natureza, balada fuik sira ne’ebé moris iha illa ne’e mak hanesan rusa hamutuk 80 to’o 100 no manu-fuik sira no seluk tan.
PUBLISIDADE
Produtu Lokál ne’ebé fa’an iha Bidau Lecidere. Imajen TATOLI/Francisco Sony
“Husu ba autoridade lokál no populasaun hotu atu amenta produsaun ai-han iha rai-laran, nune’e bele hatún importasaun hodi osan sirkula fali iha rai-laran. Governu iha esperiénsia durante implementa Cesta Bázika, empreza sira sosa foos no batar lokál, maibé la hetan tenki lori fali hosi rai-li’ur mai. Ha’u husu imi iha hare no batar atu fa’an,” Xefe Governu hateten iha ámbitu diálogu komunitáriu, iha Merkadu Lama, postu administrativu Lospalos, munisípiu Lautém, sesta ne’e.
PM konsidera osan ne’ebé prevee boot no sai difikuldade ba autoridade lokál no populasaun sira, maibé nu’udar dezafiu ida atu halo ezersísiu.
“Ha’u kontente tanba ho programa Cesta Bázika iha tinan 2020 ita-nia natar no to’os amenta, ema komesa badinas halo atividade produsaun,” nia akresenta.
Povu agrikultór Lautém presiza tratór no irrigasaun
Iha fatin hanesan, Xefe suku Fuiloro, postu administrativu Lospalos, munisipiu Lautém, Victor Dias Quintas, preokupa tebes atu hasa’e produsaun ai-han, tanba tratór ne’ebé Ministériu Agrikultura no Peska (MAP) atribui, daudaun ho kondisaun a’at hotu no seidauk hadi’a to’o agora.
“Ami postu administrativu Lospalos atu fila rai laiha tratór, tanba iha 40-resin maibé laiha orsamentu manutensaun ne’ebé agora para de’it iha natar, to’os no uma kotuk,” Líder komunitáriu dehan.
Nune’e mós, Administradór postu administradór Tutuala, Ângelo de Araújo, kontente no apresia ho inisiativa Governu, atu hasa’e produsaun rai-laran.
“Ita-nia kompromisu oinsá atu hasa’e produsaun rai-laran, maibé realidade iha postu Tutuala durante ne’e iha de’it tratór ida no komunidade barak mak seidauk asesu hodi fila rai. Ami tinan-tinan enfrenta hela problema ida-ne’e, tanba ne’e maka presiza apoia tratór,” nia akresenta.
Subvensaun públika ne’e bazeia entre Estadu Santa Sé no Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) iha loron 14 agostu 2015. Akordu ne’e ko’alia kona-ba saida mak Estadu no uma-kreda presiza hamutuk atu dezenvolve Timor-Leste.
“Durante, ha’u-nia mandatu tinan tolu ikus ne’e, kompostu hosi 2021, 2022 no 2023, kada tinan ha’u fó millaun $15 ba Konferénsia Episkopál, entaun ne’e igreja mak jere. Ha’u hanesan primeiru-ministru ha’u labele lori proposta sira hosi Igreja nian ba Parlamentu Nasionál, maibé Igreja bele haruka proposta ba Parlamentu. Tanba ne’e mak ha’u labele aseita proposta hosi sarani sira,bainhira husu atu harii Igreja, ne’ebé atu dehan governu laiha inisiativa no la tau osan atu harii igreja, osan iha karik bainhira parlamentu mak deside no governu iha obrigasaun atu transfere de’it ba konferénsia episkopál,” PM Taur, hateten, bainhira hala’o diálogu ho populasaun Lautém, iha Merkadu Lama, munisípiu Lautém, sesta foin lalais ne’e.
Estadu Timor-Leste rekoñese papél Igreja nian, atu haforsa parseria liuhosi haforsa iha área Edukasaun, Saúde, no área lubuk ida, nune’e governu halo parseria ho Igreja inklui konstrusaun ba Igreja sira.
Durante, Governasaun anteriór to’o mai Governu da-ualu konstrui igreja barak, alende ne’e kada tinan governu halo transferénsia osan ba igreja katólika millaun $1,5, no halo tan igreja, hanesan igreja katedral Dili, Balide, Becora, Viqueque no fatin barak.
Governu asina tiha konkorda ida ho Santa Sé ne’ebé iha konkordata ne’e, hateten atividade Igreja nian Governu transfere osan ba iha konferénsia Episkopál atu halo atividade sira ne’ebé a-favór ba populasaun sira nian.
Xefe Governu ne’e hatutan, durante mandatu Governu da-ualu nian bainhira hala’o reuniaun ho Bispu dioseze tolu haktuir másimu ne’ebé Governu tenke fó ba iha konferénsia episkopál mak millaun $15.
“Ha’u dehan ha’u la fó hotu osan ne’e, fó balun de’it restu ne’e, ha’u hakarak igreja sira ne’e halo hotu kuandu hotu ona mak transfere osan ba konferénsia episkopál mak halo igreja,” PM Taur akresenta.
Xefe Governu hatutan, iha tinan 2021, husu atu konstrusaun igreja sira bele hotu, maibé Igreja Aimutin no Sentru Akadémia múzika la halo hotu.
“Osan ne’ebé hela ami foti fó hotu ba konferénsia episkopál atu jere, Governu la halo tan ona igreja iha Timór-laran, karik halo tenke husu autorizasaun konferénsia Episkopál autoriza,” Xefe Governu afirma.
Parlamentu Nasionál sira deside, iha tinan 2021 ho orsamentu rihun $75 atu halo kapela iha Uai-Mori, Bairru-Pite, tanba Parlamentu mak deside governu tenke ezekuta, maibé governu ezekuta tenke ba konvense fali konferénsia Episkopál, kuandu aseita mak governu foti osan ne’e lori ba entrega, hafoin konferénsia episkopál mak jere, governu la jere ona.
Enkuantu, durante diálogu Xefe Governu ne’e ho komunidade Lautém reprezentante sarani Lautém husu atu Governu hadi’a sira-nia igreja, no biban ne’e reprezentante ne’e mós entrega proposta ba Xefe Governu.